Online stres potiče od pretjerane izloženosti digitalnim okruženjima kao što su društvene mreže, e-pošta i vijesti. Pojavljuje se na različite načine, utičući na naše mentalno i fizičko zdravlje.
Društvene mreže: Stalni priliv informacija i poređenja može dovesti do osjećaja neadekvatnosti.
Poslovni e-mailovi: Biti uvijek „uključen“ i dostupan može zamagliti granice između posla i privatnog života.
Vijesti: Neprestana izloženost negativnim vijestima može pojačati nivo stresa.
Naš nervni sistem je stvoren da se nosi sa stresom, ali dugotrajno izlaganje stresu na internetu može dovesti do disregulacije – a ova disregulacija može imati negativne efekte na naše mentalno i fizičko zdravlje.
Osamdeset posto naših živaca su aferentni, što znači da šalju signale iz tijela u mozak. Kada smo hronično izloženi stresu na internetu, ovi živci mogu slati signale koji aktiviraju našu stresnu reakciju, uzrokujući da se osjećamo anksiozno, preplavljeno ili isključeno.
Ova dugotrajna prekomjerna stimulacija može dovesti do hroničnog stresa, anksioznosti i burnouta. Također može doprinositi problemima fizičkog zdravlja poput probavnih tegoba i oslabljenog imunološkog sistema.
Dugotrajno izlaganje stresu na internetu može dovesti do povećanog alostatskog opterećenja, što je kumulativni teret hroničnog stresa i životnih događaja koji se nakuplja u tijelu. Ovo rezultira disregulisanim nervnim sistemom, što utiče na naše sveukupno blagostanje.
Hronični stres se nakuplja u nervnom sistemu, dovodeći do mentalnih i fizičkih zdravstvenih poteškoća.
Upravljanje stresom na internetu je ključno za održavanje uravnoteženog nervnog sistema. Evo nekoliko praktičnih savjeta:
Odredite zone bez ekrana: Kreirajte prostore u vašem domu u kojima ekrani nisu dozvoljeni, poput spavaće sobe.
Ograničite vrijeme na društvenim mrežama.
Koristite aplikacije koje prate i ograničavaju vaše korištenje društvenih mreža kako biste smanjili emocionalnu zarazu.
Jutarnja rutina: Započnite dan bez provjeravanja telefona. Uključite se u aktivnosti koje postavljaju pozitivan ton za dan.
Večernja rutina: Izbjegavajte ekrane ili plavo svjetlo najmanje sat vremena prije spavanja kako biste poboljšali kvalitet sna.
Održavanje dosljednog ciklusa spavanja i buđenja može poboljšati vaš HRV i cjelokupnu emocionalnu ravnotežu.
Kamera-bazirana VSR tehnologija u aplikaciji NEUROFIT omogućava vam da mjerite otkucaje srca, VSR i još mnogo toga, bez potrebe za nosivim uređajem.
Sedmični digitalni detoks: Odvojite jedan dan sedmično kako biste se isključili sa svih digitalnih uređaja.
Promišljena konzumacija: Budite selektivni u pogledu sadržaja koji konzumirate. Odaberite pozitivan i ohrabrujući sadržaj.
Fizičke aktivnosti pomažu u ispuštanju viška energije i smanjenju stresa. Uvrstite redovno vježbanje u svoju rutinu kako biste podržali ravnotežu nervnog sistema. Somatske vježbe, poput Body Tappinga, također vam mogu pomoći da se oslobodite stresa i resetirate svoj nervni sistem kad god je potrebno:
Prioritizirajte interakciju licem u lice nad digitalnom komunikacijom. Prema našim podacima iz aplikacije, učestvovanje u društvenoj igri može pomoći u regulisanju nervnog sistema i poboljšanju emocionalne ravnoteže i do 26%.
U NEUROFIT-u razumijemo važnost uravnoteženog nervnog sistema. Naša aplikacija nudi dnevne provjere, personalizirane uvide i vježbe koje vam pomažu da efikasno upravljate stresom. Uz samo pet minuta dnevno, možete poduzeti proaktivne korake ka uravnoteženom nervnom sistemu.
Vođeni program za nervni sistem u aplikaciji NEUROFIT dizajniran je da smanji stres i riješi sagorijevanje u roku od nekoliko sedmica.
Online stres može ometati vaš ciklus spavanja pretjeranim stimulisanjem vašeg nervnog sistema. Izbjegavajte ekrane barem sat vremena prije odlaska na spavanje kako biste poboljšali kvalitet sna.
Stalni osjećaj tjeskobe, emocionalne iscrpljenosti i poteškoće sa spavanjem znakovi su da vam je možda potreban digitalni detoks.
Redovno prakticiranje vježbi smirenosti može značajno smanjiti stres. Isprobajte meditaciju, Tai Chi ili disanje usmjereno na srce.