MAGLA U GLAVI, FOKUS, KONCENTRACIJA I DEREGULACIJA

Ako smo stalno pod stresom, naš simpatički živčani sustav (odgovoran za naš odgovor borbe ili bijega) ostaje aktiviran, što može dovesti do brojnih problema, uključujući maglu u glavi i poteškoće s koncentracijom. Kada je simpatički živčani sustav aktiviran, oslobađa hormon zvan kortizol.

Kortizol ima brojne učinke na tijelo, od kojih je jedan povećanje protoka krvi u udove tijela kako bi se pripremilo za pokret. To također smanjuje protok krvi u mozak, što može dovesti do magle u glavi jer mozak ne dobiva kisik i hranjive tvari koje su mu potrebne za pravilno funkcioniranje.

Slično tome, ako je odgovor isključivanja/zamrzavanja (pokrenut od strane enteričkog živčanog sustava) kronično aktiviran, to može dovesti do osjećaja magle u glavi i disocijacije. U ovom stanju, živčani sustav šalje tijelu signale da se isključi kao odgovor na stres koji se percipira kao preplavljujući, što također čini koncentraciju mnogo težom.

Kortizol također ometa proizvodnju neurotransmitera, kemikalija koje pomažu mozgu u komunikaciji. To može dovesti do poteškoća s koncentracijom jer mozak nije u stanju slati i primati poruke tako učinkovito.

Srećom, postoji niz stvari koje možemo učiniti kako bismo pomogli regulirati naš živčani sustav i smanjiti stres. Vježbanje je izvrstan način za smanjenje stresa jer pomaže oslobađanju endorfina, hormona koji imaju umirujući učinak na tijelo. Prakse mirovanja također pomažu u smanjenju stresa i promicanju opuštanja.

Poduzimanjem koraka za smanjenje stresa i promicanje opuštanja i pravilnog oporavka, možemo podržati regulaciju našeg živčanog sustava i smanjiti simptome magle u glavi i poteškoća s koncentracijom.